|
NAJBOLJI MAMCI I PREZENTACIJE ZA LOV PASTRMKE POČETKOM PROLEĆA
|
Malo jače
Pribor za lov pastrmke u ovom periodu treba da bude za nijansu robusniji nego u maju ili tokom leta, kada se koriste lakše varalice (uglavnom manji leptiri i plivajući vobleri).
|
Varaličari sa salmonidnih voda krajem marta i početkom aprila uglavnom se orijentišu na lov pastrmke, jer je mladica mladica u lovostaju. Međutim, ove godine ribolovcima baš ne idu na ruku ni vremenske prilike ni (veoma česte) oscilacije vodostaja. U takvim (otežanim) uslovima moramo pažljivo odabrati i varalicu i način prezentacije, kako bismo ostvarili uspeh. Zato sam rešio da vam predstavim nekoliko efikasnih prolećnih mamaca za lov po mnogima najlepše ribe naših voda.
|
|
Dalje...
|
|
|
JAGODINAC NEBOJŠA STOŠIĆ TVRDI DA JE KORICA ZIMSKI MAMAC BROJ 1
 Hleb je jedan od najkorišćenijih mamaca za lov mirnih riba, jer je efikasan, jeftin i više nego lako dostupan. Najčešće se na udice stavlja u vidu rastresite ruže, stisnute samo na jednom kraju (oko vrata), dosta je populran i valjak, dok se korica, začudo, ubedljivo najmanje koristi, iako je u nekim situacijama to ubedljivo najbolje rešenje.
Jagodinac Nebojša Stošić, koga kolege po hobiju cene kao veoma uspešnog univerzalca, veoma često peca baš na koricu belog hleba, pa nije nimalo čudno što je pronikao u sve tajne upotrebe tog mamca i došao do nekih originalnih rešenja. Zahvaljujući tome, i ove zime je veoma uspešan.
|
|
Dalje...
|
|
|
DEBELI FLUOROKARBON KAO PREDVEZ ZA KAPITALNU ŠTUKU
 Pune tri sedmice spremao sam se za lov štuke na jednoj vrlo atraktivnoj ali ne i lakoj stajaćici. Na njoj je poslednjih godina uhvaćeno više kapitalnih štuka, ali uz mnogo muke i dovijanja, jer je kristalno bistra voda, providna do dubine od čak 5-6 m, pa je štuku (i druge ribe) tu teže prevariti nego na mnogim drugim revirima (zbog toga i ima mnogo krupnih komada).
Kada sam te nedelje, u drugoj polovini decembra, sa par kolega konačno otišao na pecanje, temperatura vazduha bila je par stepeni ispod nule, ali mi se zbog neprijatnog istočnog vetra činilo da je znatno hladnije. Voda koja se na vođice štapova slivala sa upredene strune u trenu se smrzavala, što je varaličarenje činilo nemogućim, pa smo se opredelili za lov na prirodne mamce, na dubljim mestima, gde bi voda trebalo da bude bar za nijansu toplija nego u plićacima. Iz iskustva znamo da i minimalna razlika u ekstremnim uslovima znači veoma mnogo i da je vrlo verovatno da će se štuke skupiti baš u dubini.
|
|
Dalje...
|
|
|
NAJUBOJITIJI »FRIZIRANI« ŠED ZA VELIKE GRABLJIVICE
 Kada duže vreme lovimo mamcima iste vrste, postepeno postajemo sve veštiji i efikasniji, ali nam upotreba standardnih modela postaje sve manje zanimljiva i izazovna. Zato svako ko teži napretku i hvatanju sve većih riba pre ili kasnije počinje da eksperimentiše i da na prepravlja ili dorađuje svoje omiljene mamce. Za mene su to šedovi, pa vam zato u ovom prazničnom broju i predstavljam po meni najubojitijeg predstavnika te ogromne porodice – dodatno opremljenu i posebno »friziranu« gumenu ribicu, koju grabljivice veoma rado napadaju, a vrlo teško mogu da je izbace iz čeljusti kada je jednom zagrizu. Do toga se dolazi sa malo dodatne opreme i nešto truda.
|
|
Dalje...
|
|
|
ISKUSTVA USPEŠNIH: KAKO SAM OTKRIO I ZAŠTO SAM ZAVOLEO DŽERK
 Pre par brojeva sam pisao o tome da po mom iskustvu nema kontinuiranih vrednih ulova bez velikog rada. Zato na svakom izlasku neprekidno eksperimentišem i menjam varalice i načine njihovog vođenja. Isprobao sam uistinu mnogo toga, a u poslednjih par sezona sve češće štuku lovim džerkovanjem. Pošteno govoreći, to je počelo sasvim slučajno. Najpre sam kupio džerk koji se zove kao ja – Ace, ali sam ga dve godine samo nosio u kutiji, ni ne pomišljajući da ga ozbiljnije isprobam, jer mi izgledom nije ulivao poverenje, a kada sam ga par puta zabacio učinilo mi se da nema šanse da ga nešto napadne. Problem je, naravno, bio u tome što, s jedne strane, nisam znao kako bi zapravo trebalo da ga vodim, a sa druge što nisam verovao da nešto što radi tako nepravilno, a uz to i sasvim drugačije od većine ostalih varalica koje sam koristio (šedova, tvistera, voblera, kašika, leptira...) može da privuče štuku.
MIŠLJENJE SAM PROMENIO kada je jednom kolega sa kojim sam pecao izvadio Ace iz kutije i u danu kada se riba ni na šta drugo nije javljala zakratko vreme uhvatio tri dobra komada.
|
|
Dalje...
|
|
|
I NA MALIM KANALIMA VELIKE ŠTUKE ČESTO MOGU DA BUDU BLIZU
 Svi iole iskusniji varaličari sa voda ciprinidnog i mrenskog regiona znaju da je štuka teritorijalna grabljivica. Zbog uverenja da primerci teži od 1 kg nimalo ne vole blizinu »konkurenata« (odnosno sebi sličnih ili krupnijih komada), sem tokom mresta, godinama sam menjao mesto čim bih na određenoj mikrolokaciji uhvatio iole krupniju ribu. Da ovo pravilo možda ne važi baš uvek, prvi put sam pomislio tokom jednog septembarskog izlaska, kada smo moj kompanjon i ja, u razmaku od samo nekoliko minuta, na praktično istom mestu uhvatili dve lepe štuke.
A DA I KRUPNI komadi ponekad dele lovni »atar«, definitivno sam se uverio polovinom novembra, jednog oblačnog i vetrovitog jutra, na malo poznatim i trskom obraslim kanalima u blizini sela Rečica i Kličevac. Ribolov sam započeo omiljenim leptirom Mepps Lusox 3, ali sam zbog izuzetno prozirne i plitke vode brzo prešao na Orka Šed od 14 cm, koji sam namenski »opremio« upravo za ovakve situacije (vidi okvire). Dvokilašica, koja je nakon par zabačaja dopratila varalicu, nije se odvažila na napad, ali mi je u trenutku podigla nivo adrenalina u krvi, zbog čega sam sa još većim žarom nastavio da pretražujem izgledne pozicije.
|
|
Dalje...
|
|
| | << Početak < Prethodna 1 2 Sledeća > Kraj >>
| | Rezultati 1 - 16 of 17 |
|
|
|
BROJ POSETILACA |
| DANAS: |
162 |
| JUČE: |
130 |
| OVOG MESECA: |
1257 |
| DNEVNI REKORD: |
214 |
| MESEČNI REKORD: |
4731 |
| UKUPNO: |
45408 |
|
|
Ko je online? |
|
Trenutno je 1 gost na vezi |
|